Održivi razvoj

Abeceda ruralnih pojmova: Civilno društvo

Za demokratska društva karakteristično je supostojanje triju sektora: javnog (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo). Civilno društvo su, najjednostavnije rečeno, građani koji se aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja. Upravo je civilno društvo, za razliku od države, područje u kojem se javljaju nove ideje, interesi, institucije i poticaji za ukupni razvoj i napredak društva.

Lat. societas civilis otkuda potječe pojam civilno društvo, prijevod je grčkog pojma kainonia politike a označava političku zajednicu slobodnih građana.

Civilnim se vrlinama smatra aktivno i odgovorno građanstvo. Organizacije civilnog društva nazivaju se dobrovoljnim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim ili trećim sektorom. U svijetu se govori o NGO (nongovermental) sektoru no taj pojam nije u potpunosti ispravan budući da civilna društva zapravo surađuju s vladom te u idealnim uvjetima postižu da ona odgovorno ispunjava svoja obećanja.

Dva osnovna organizacijska oblika civilnog društva su zaklade i udruge. Za ruralno područje od velikog je značaja osnivanje zadruga. Zadruge kao dobrovoljna udruženja poljoprivrednih proizvođača služe kao potpora malom proizvođaču prilikom izlaska na tržište. Temelj zadrugarstva je zajedništvo i uzajamna pomoć.

Problematika takvih organizacija u Hrvatskoj je što uglavnom nisu dovoljno aktivne, nema ih puno i raspolažu sa nedovoljno resursa. Ipak, pravni okvir koji uređuje djelovanje organizacija civilnog društva u Hrvatskoj uglavnom je usklađen s europskim standardima pa takva okolina omogućuje  da te organizacije postanu važan čimbenik društvenog života.

Izvori: Margetić, M. (2013.): Civilno društvo na selu, Seminarski rad, Agronomski fakultet Zagreb; http://www.enciklopedija.hr, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 6.1.2016.; https://hr.wikipedia.org/wiki/Civilno_dru%C5%A1tvo, Wikipedija, pristupljeno 6.1.2016.

Prethodna objava Sljedeća objava

Možda Vam se svidi i ovo

Nema komentara

Ostavite komentar