Održivi razvoj, Poljoprivreda

Bauk zvan biodinamička poljoprivreda

Biodinamička poljoprivreda kod nas nije toliko raširena kao oblik ekološke poljoprivrede koliko konvencionalna. Jedan od glavnih razloga tome moglo bi biti nerazumijevanje poljoprivrednika što ovaj vid ekološke poljoprivrede zaista jest i osjećanje neke vrste revolta pri pomisli na njihove pripravke koji moraju biti u skladu sa svemirom. Ovaj članak bi trebao to barem malo promijeniti i pružiti uvid u neke osnove biodinamičke poljoprivrede. Kako bi pojam biodinamičke poljoprivrede bio što razumljiviji, potrebno ga je smjestiti u određeni kontekstualni okvir a to je antropozofija iz koje se i razvio. Antropozofija je skup ezoteričnog znanja (bez brige, nema tarota ni gatanja) o duhovnoj naravi čovjeka, svijeta i svemira. Teži što većoj nepristranosti, s namjerom uspostavljanja objektivne egzaktne znanosti s područja natprirodnog.

Danas, antropozofija se tumači kao spoj zapadne filozofije idealizma, gnosticizma, kršćanstva i hinduističkih učenja. Osnivač ove discipline je dr. Rudolf Steiner, rođen u Hrvatskoj u mjestu Donji Kraljevec, inače austrijski filozof, odgajatelj, pisac, ezoterik i kao što je rečeno glavni utemeljitelj antropozofije a time i biodinamičke poljoprivrede. Sve je počelo kada su Steineru pristupili poljoprivrednici a on im je dao naputke o tome kako obrađivati tlo i uzgajati biljke u svrhu proizvodnje hrane. To njegovo savjetovanje kasnije je nazvano biodinamička poljoprivreda. Dakle sad kada znamo kako je nastala, možemo je malo opisati.

Steinerijanci navode biodinamičku poljoprivredu kao jedini lijek za umorno tlo našeg planeta. Ovaj način gospodarenja temelji se na poštovanju prirodnih zakona i djelovanjem u skladu s prirodom ali i svemirom. U biodinamičkoj poljoprivredi razlikujemo nekoliko vrsta preparata a osnovni možda čak i najinteresantniji jest preparat 500 ili gnoj iz roga.

U svim preparatima nema umjetnih primjesa već su odabrani s ekoloških površina pa tako i kravlja balega koja se koristi za pripremu ovog preparata. Kravlji rog se napuni kravljom balegom i zakopa na dubinu od 70-ak cm te se ostavlja da odleži, tako zakopan, od jeseni do proljeća. U proljeće se iz rogova dobije gnojivo pretvoreno u rahli humus. Dobiveni humus miješa se s vodom i koristi za prskanje po zemlji. Zašto baš kravlji rog? Najjednostavnije, on se koristi za povezivanje sila Zemlje i sila svemira. Steinerijanci su svojim dugogodišnjim istraživanjima došli do zaključka kako u kravljem rogu ima nešto što je pogodno za vraćanje životnih i astralnih zračenja u unutarnji život. Smatra se kako sadržaj kravljeg roga sadrži izuzetno koncentriranu, oživljavajuću gnojidbenu snagu. Dovoljna je navodno samo četvrtina šalice pomiješana s dvanaest litara kišnice da se oživi cijelo jutro umiruće zemlje. Uz korištenje preparata bitno je i redovito kompostiranje, plodored i duboko sađenje. Osim opisanog preparata obvezno se koriste i mljeveni kvarc, silicijev dioksid te gorski kristal koji se također stavlja u kravlji rog no ne preko zime već preko ljeta.

Iako sve više ljudi počinje osvještavati potrebu za ekološkim uzgojem a samim time i hranom postoje i oni koji više vole sigurnost svog konvencionalnog uzgoja opisani u knjizi Tajni život tla koja govori o Biodinamičkoj poljoprivredi i koju preporučujem kao kvalitetnu literaturu za ovu temu:

„Naviknuti da uzgajaju samo jednu ljetinu, pšenicu ili suncokret, ovi farmeri mrze usvajati nove mjere rotirajućih usjeva koje zahtijevaju i pokretanje nekih misaonih procesa“ (Tajni život tla, 1998.)

S druge strane nisu ni sami poljoprivrednici za sve krivi:

„Izlaskom na tržište, novi otrovi za suzbijanje nametnika svake se godine, osim reklamom, farmerima podmeću i prodajom preko trgovačkih putnika; umjesto od poljoprivrednih savjetnika, farmeri s povjerenjem uzimaju njihove otrove i od njih a ne od stručnjaka traže savjete, o tome koji su proizvodi najbolji za njihove oranice. Preko zime,  mnogi oglasi poput onog na panou zračne luke Jamestown pozivaju farmere da dođu na sastanak „zahvalnih potrošača“, koji se obično održavaju u lokalnom Ramada Inn hotelu ili u nekom motelu, gdje farmere poslužuju besplatnom kavom, krafnama, danskim kolačićima ili roščićima, i gdje ih zastupnici kemijskih kompanija u detalje informiraju o novim obećavajućim, svemogućim otrovima“ (Tajni život tla, 1998.)

Unatoč poprilično nekonvencionalnim metodama, odnosno preparatima (ali i zahvaljujući upravo njima), biodinamička poljoprivreda bi zaista značila pozitivnu promjenu u poljoprivredi koja bi trebala što prije zaživjeti kod nas (i ne samo kod nas) u što većem broju pružajući hrvatskim poljoprivrednicima način da budu konkurentni na tržištu. Za ovaj vid poljoprivredne proizvodnje, odnosnu ekološku proizvodnju i plasiranje takvih proizvoda, Hrvatska zaista ima resursa jer jedini uvjet za ovakvu vrstu gospodarenja je netretirano tlo i volja da se poljoprivreda mijenja u smjeru cjelovitosti i mudrosti.

Izvori: Tompkins, P., Bird, C. (1998.): Tajni život tla, Prosvjeta, Zagreb/Agroklub

Foto: Sustainable America, Wine folly, Hobby farms

Prethodna objava Sljedeća objava

Možda Vam se svidi i ovo

Nema komentara

Ostavite komentar