Poljoprivreda

Kako je grk dospio na Korčulu? (i zašto je ispravnije reći – grkinja)

Vinova loza (Vitis vinifera) je pratilac civilizacije, pa tamo gdje počinje povijest, susrećemo i vinovu lozu.

Početkom 3. st. prije Krista, na područje današnje Lumbarde, stižu Grci s Isse (današnjeg Visa) i odmah počinju uspješno uzgajati vinovu lozu na crvenkastim pjescima, što dokazuje i grčki natpis – lumbardska psefizma, koja je pronađena u Lumbardi. Ovaj neobično važan dokument, govori o osnivanju grada – polisa i razdiobi zemljišta i vinorodnih polja kolonistima.

Zašto nam je bitan ovaj mali povijesni pregled? Sorta grk se i danas uzgaja gotovo isključivo na dvadesetak hektara pjeskovite prevlake na tek dvadesetak metara nadmorske visine koja čini Lumbarajsko polje. Tlo je na tom području jedinstveno jer se pijesak miješa sa zemljom crljenicom. Grk je sorta koja se ondje najbolje snašla pa tako i preživjela filokseru koja je prije stotinjak godina poharala gotovo sve europske vinograde zahvaljujući činjenici da pijesak očito ne odgovara trsnoj uši ili žiložderu. Naime, upravo zbog ovog povijesnog pregleda postoji pretpostavka kako je ova vinska sorta ime dobila upravo po njegovim grčkim donosiocima i kolonizatorima. Druga pretpostavka je da mu ime dolazi od njegovog gorkastog okusa iako nam je puno zanimljivija ova priča s Grcima.

Zašto je sortu grk ispravnije nazvati grkinja? Zato što je to sorta vinove loze koja ima samo ženski cvijet za razliku od većine ostalih sorti vinove loze koje su dvospolne. Zbog toga grk ne može u vinogradu biti sam pa ulogu oprašivača najčešće ima plavac mali. Zbog nepotpune oplodnje na zrelom grozdu grka, ima velikih oplođenih bobica i manjih neoplođenih (po čemu se na prvi pogled može lako zaključiti kako se radi o grku). Te manje bobice daju vinu tipičnu, finu gorčinu, ali i svježinu jer je u njima više kiselina nego u velikim bobama.

U tijeku je i istraživanje koje će nam reći kakvo vino daju samo oplođene bobe, a kakvo samo neoplođene. Grk s lumbardskog crvenog pijeska, pomiješanog s crljenicom, daje puna i krepka vina jače, zlatnožute boje i gorkastog okusa s poprilično alkohola ali i primjerenih kiselina. No, ista sorta s različitih položaja uz slične postupke u podrumu može dati različita vina a da pritom nema razgovora koje je bolje. Bravo grk/inja!

Izvori: blog.vino.hr, http://www.korcula.net, duwine.com

Prethodna objava Sljedeća objava

Možda Vam se svidi i ovo

Nema komentara

Ostavite komentar