Održivi razvoj, Poljoprivreda

Rat za sjeme

Već 12 000 godina seljaci čuvaju, razvrstavaju i siju sjeme. No ova drevna praksa je u ozbiljnoj opasnosti. Odnedavno su se ljudi diljem svijeta pobunili protiv privatizacije sjemena što je poznata praksa pet gigantskih firmi poput zloglasnog Monsanta. Naime, ove firme posjeduju već pola, ako ne i više, tržišta sjemena a cilj im je privatizirati i preostali dio. Protiv ovakve politike bore se poljoprivrednici, pojedini političari unutar Europske komisije ali i Vandana Shiva, poznata indijska fizičarka i ekološka aktivistica već spominjana oko nenasilne akcije protiv sječe šuma – “Chipko“.

Kako bi ljudi uvidjeli ozbiljnost situacije dovoljno je možda reći kako je na kocki prehrambena nezavisnost svijeta. Ovdje je doslovno riječ o “ratu za sjeme”. “Želimo li od Jakarte do Tokija jesti potpuno isto?” upitao je  jedan od rijetkih zastupnika u Europskom parlamentu koji se ideji monopola nad sjemenom žestoko protivi. Pitanje je, je li sjeme roba kao svaka ostala ili je to ljudsko nasljedstvo kojim je suludo trgovati? Promatrajući poslovanje velikih firmi koje prodaju sjeme,njihov uvjet da bi neko sjeme ušlo u prodaju jest da apsolutno svako sjeme da jednaku biljku. Otkad nam je to postalo važno jesu li nam sve biljke u vrtu ili u trgovini jednake?

Premda se svijet promijenio i modernizirao a mi biramo samo ono što nam je oku ugodno, čovjeku koji je dio prirode i dalje treba prirodno uzgojena i raznolika hrana kao preduvjet za dobro zdravlje.

S obzirom na situaciju koja se odvija u svijetu u obliku tihog rata za ovo opće dobro čovječanstva, moramo ponovo usvojiti praksu skupljanja domaćeg sjemena i čuvati sorte koje uspješno rastu samo na našem području i koje odgovaraju našim prehrambenim navikama. Za dobro funkcioniranje i čovjeka i prirode, potrebno je ponovo uspostaviti prirodnu bioraznolikost a ne isključivo hrliti većoj produktivnosti koja je za stare i vrlo važne sorte tako pogubna. U budućnosti, kada zažive i veće klimatske promjene, monokulture neće biti toliko otporne kao što bi to bio cijeli niz raznih sorti jednog povrća. Možemo samo zamisliti tu utopiju svakakvog bilja, prirodno uzgojenog, različitih nutritivnih svojstava.

U svijetu, ali i kod nas, postoje tzv. banke sjemena, gdje ljudi mogu razmjenjivati različite sorte i tako poticati njihovo očuvanje i bioraznolikost. Sačuvajte i vi pokoju sjemenku iz bakinog vrta kao ulog za budućnost jer, kako stvari stoje, raznoliko povrće i voće u budućnosti će biti rijeđe upravo zbog privatizacije sjemena i poticanja monokultura u obliku usavršavanja tek pojedinih sorti čineći ih otpornima na gotovo sve uvjete.

Kao inspiracija za ovu temu poslužio je dokumentarni film The seed war odnosno Rat za sjeme, iz 2014. godine. Ovaj dokumentarac preporučujem svakome kao vrlo edukativan i koji će, nadam se, otvoriti oči svima onima koji bez razmišljanja kupuju uvozno voće i povrće, tretiranog sjemena, bez ikakve provjere o porijeklu i sigurnosti proizvoda. To što se proizvod nalazi na polici trgovina, ne znači da je potpuno zdravstveno ispravan koliko god granica on prošao.

Smatram kako je uvijek iznova potrebno napomenuti kako je i jedna obična kupovina politički čin. Kako? Tako što onime što kupujete omogućujete proizvođaču da proizvodi još više. Svaki put kada kupite voće i povrće od poljoprivrednika na tržnici, potičete domaću i prirodnu proizvodnju no kada kupujete nešto što je proizašlo iz korporativnog uzgoja, potičete dalje masovnu proizvodnju nutritivno siromašnih i potencijalno štetnih biljaka. Riječ je o prioritetima, sjeme bi trebalo biti opća dobrobit čovječanstva, poput vode i zraka i njime se ne bi trebalo trgovati a pogotovo zabranjivati poljoprivrednicima korištenje vlastitog sjemena, što je u nekim zemljama poput Francuske već zaživjelo. I mali korak u pravom smjeru velika je stvar za pobjedu u ovom globalnom tihom ratu za našu prehrambenu nezavisnost.

Izvori: Rat za sjeme (2014.), dokumentarni film, Francuska; eatresponsibly.eu  (link)

Foto: Grassrouts gourmet; Bohoho; Serious eats

Prethodna objava Sljedeća objava

Možda Vam se svidi i ovo

Nema komentara

Ostavite komentar